Stres i mentalno opterećenje: pronaći mir u svakodnevici

Mentalno opterećenje: o čemu govorimo?

Mentalno opterećenje nevidljiv je posao organiziranja i predviđanja: razmišljanje o zadacima, njihovo planiranje, provjera jesu li obavljeni, pamćenje datuma, papirologije, kupovine, rođendana. Čak i kada zadatak obavi netko drugi, teret nosi osoba koja ga mora zapamtiti.

Utječe i na posao i na privatni život, i nakuplja se. Često je nejednako raspodijeljeno u kućanstvu i još uvijek uvelike opterećuje žene.

Određena količina stresa dio je života: to je normalna reakcija tijela na zahtjevnu situaciju i pomaže nam da joj se suprotstavimo. Problem nastaje kad stres postane stalan i ne ostane vremena za oporavak.

Znakovi da je Vaše mentalno opterećenje preveliko

Tijelo i um često šalju signale prije nego što ih primijetimo. Pazite na:

• umor koji ne prolazi, čak ni nakon noćnog sna;
• poteškoće s usnivanjem jer Vam se popis obaveza neprestano vrti u glavi;
• neuobičajena razdražljivost, planuti zbog sitnica;
• zaboravljivost i poteškoće s koncentracijom;
• osjećaj da nikad ne možete stati ili da nikad ne možete uživati u odmoru bez osjećaja krivnje;
• tjelesna napetost: vrat, ramena, stisnuta čeljust, glavobolje.

Ti znakovi nisu specifični i mogu imati druge uzroke. Ako potraju, razgovarajte s liječnikom obiteljske medicine.

Kako možete smanjiti svoje mentalno opterećenje?

Ne radi se o tome da radite više, nego da razmišljate drukčije. Evo što djeluje kod mene i kod mnogih ljudi oko mene.

Istresite misli na papir

Jedan jedini popis, na jednom mjestu (bilježnica ili aplikacija), umjesto ljepljivih papirića posvuda. Ono što je zapisano više ne treba pamtiti.

Zaista odredite prioritete

Svako jutro odaberite tri važne stvari koje ćete učiniti toga dana. Sve ostalo je bonus. Ne možete učiniti sve, i to nije neuspjeh.

Dijeliti, a ne samo delegirati

Podjela kućanskih poslova je dobra. Prepuštanje odgovornosti za to da se na njih misli još je bolje. Na primjer: „ti brineš o liječničkim pregledima djece od početka do kraja”, a ne „možeš li zakazati pregled koji sam ti zapisala?”.

Prihvatite „dovoljno dobro”

Jednostavan obrok, dom koji nije savršeno uredan, kraći e-mail: nitko Vam to neće zamjeriti, a sačuvat ćete energiju.

Naučite reći ne

Svaki „da” novoj molbi jest „ne” trenutku odmora. Smijete uzeti vremena za razmišljanje prije nego što pristanete.

Kako se svakodnevno nositi sa stresom: moji mali rituali

Za pronalazak mira nije nužno potrebno mnogo vremena. Često Vam najviše godi mali, ponavljani rituali.

• Dišite polagano. Udahnite kroz nos brojeći do četiri, a zatim nježno izdahnite kroz usta brojeći do šest. Nekoliko minuta dovoljno je za pravi predah.
• Krećite se svaki dan. Šetnja, idealno vani na dnevnom svjetlu, pomaže Vam da se osjećate bolje i otpustite napetost.
• Isključite obavijesti u određeno doba dana i navečer odložite mobitel dalje od sebe.
• Uzmite pravu stanku za ručak, daleko od ekrana.
• Priuštite si nježan trenutak: topli biljni čaj koji polako pijuckate, tuširanje bez žurbe, nekoliko stranica knjige.
• Ostanite povezani: poziv prijateljici, vrijeme s voljenom osobom. Razgovor olakšava teret.

Navečer napravim malo „isključivanje”: na papir zapišem što je ostalo za sljedeći dan, a zatim zatvorim bilježnicu. Popis je na sigurnom, a um se može odmoriti.

San, prehrana, odmor: osnove koje su važne

San

Često je prva žrtva stresa, a upravo nam on pomaže da se oporavimo. Lijezite u redovito vrijeme, izbjegavajte zaslone u satu prije spavanja i održavajte spavaću sobu tihom, mračnom i svježom.

Prehrana

Kada smo preopterećeni, preskačemo obroke ili grickamo. Pokušajte zadržati tri jednostavna, raznolika obroka s voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i proteinima. Ograničite pretjeranu kavu, osobito poslijepodne, kao i alkohol.

Dodaci prehrani, umjereno

Nijedan dodatak prehrani ne uklanja stres ni mentalno opterećenje. Međutim, ako Vam je prehrana u užurbanom razdoblju manje raznolika, neki nutrijenti imaju priznatu ulogu: primjerice, nekoliko vitamina B skupine i vitamin C doprinose smanjenju umora i iscrpljenosti. Dodaci prehrani ne bi trebali zamijeniti raznoliku i uravnoteženu prehranu i zdrav način života. Posavjetujte se sa zdravstvenim djelatnikom ako uzimate lijekove, ako ste trudni ili dojite.

Kada potražiti pomoć?

Nije sramota potražiti pomoć. Preporučujem da razgovarate s liječnikom obiteljske medicine ako:

• umor, problemi sa spavanjem ili razdražljivost traju već nekoliko tjedana;
• stalno se osjećate preopterećeno, bez predaha;
• gubite interes ili zadovoljstvo za stvari u kojima ste prije uživali;
• imate tjelesne znakove koji Vas brinu (lupanje srca, česte glavobolje, probavne tegobe);
• Vaša situacija na poslu postaje teško podnošljiva.

Vaš liječnik obiteljske medicine može Vas po potrebi uputiti psihologu. Na poslu je liječnik medicine rada još jedna osoba s kojom možete razgovarati. A ako prolazite kroz trenutak teške krize, u Francuskoj nazovite 3114, besplatnu nacionalnu liniju za prevenciju samoubojstva dostupnu 24/7, ili 15 u hitnom slučaju.

Česta pitanja